Svaki poduzetnik obvezan je, barem jednom godišnje, usporediti stanje u svojim poslovnim knjigama i uskladiti ga sa stvarnim stanjem. Tako na kraju poslovne godine uspoređujemo stanje na kontima obveza i potraživanja za doprinose iz i na plaću, članarine i poreze iz poslovnih knjiga s istim stanjem na PKK (porezno-knjigovodstvenoj kartici) porezne uprave, na određeni dan.
Završni račun kao primjena poreznih pravila uz obavezno poštivanje bilančnog načela i sve to unutar zadanog pravnog okvira i krajnjih granica informatičkih mogućnosti.
Nikada nećeš imati dovoljno iskustva…iskustva za znati kako proknjižiti i ovu poslovnu promjenu…iskustva za znati što je zakonodavac zapravo htio reći s ovim člankom zakona…iskustva za poznavati sve funkcije svog računovodstvenog programa. Knjigovodstvo traži istraživanje i provjeru. Knjigovodstvo traži tvoju budnost i dosljednost. Knjigovodstvo ti oprašta pogreške, ali uvjetuje stav. Knjigovodstvo je vještina koja se stječe odlukom da se stekne. Iskustvo se tek nađe na tom putu.
Klijenti će pronaći tebe. 😊 Ovisno o tome u kakvom stanju će te pronaći biti će odlučujuće hoće li se kod tebe zadržati. Sjeti se glavne lekcije iz jednog od mojih blogova: odmah u početku, sama sa sobom trebaš podvući crtu između radnik i partner. Ti si klijentov partner, a partnere biramo. Ti odabireš i ti si odabir. S klijentom trebaš dijeliti isti poslovni mindset i tada će se puno toga samo posložiti. U suprotnom nema zadovoljnog klijenta i nema dobre knjigovođe.
Na mom trenutnom MM programu jedna je klijentica došla do zaključka kako se pri većini radnih zadataka vodila pristupom: „odradit ću“. Unatoč velikoj strasti prema knjigovodstvu umarale su je ove činjenice: - stalna ovisnost o kolegicama s pitanjima kako ovo knjižiti, zašto mi sad program šteka, koga trebam točno zvati za ovo, smijem li ovo ovako unositi - brzo mentalno umaranje od primanja velikog broja informacija, podataka i uputa - zamor nad čestim ispravljanjem svojih grešaka ili nadopunom podataka - osjećaj nemogućnosti da prijeđe na iduću razinu knjigovodstva.
Godina u knjigovodstvenom značenju tako snažno asocira baš na završne račune odnosno obvezu godišnjeg obračuna poslovanja i predaju godišnjih financijskih izvještaja. Ovisno o poreznom statusu klijenta, razlikuju se forme i nazivi, ali i rokovi zaključnih izvještaja. Kakogod, podaci iskazani u njima temelj su za donošenje bitnih strateških odluka za buduće poslovanje, ali i osnova za razne dodatne obračune u knjigovodstvenom uredu, a koji se odnose na porezne obveze i statuse, kao i razne financijske obveze ili očekivane primitke u novcu.
Kako izgleda mjesec dana rada u knjigovodstvenom uredu? Nakon proteka perioda od mjesec dana, knjigovođa za taj mjesec obvezno predaje obrazac PDV i to 20.-tog u mjesecu za taj prethodni mjesec, kao i ostale porezne obrasce koji obvezuju klijenta sukladno njegovom poreznom statusu. Iza knjigovođe, a u sklopu jednog obračuna PDV-a treba biti obavljen i zaključak knjige ulaznih računa i knjige izlaznih računa. Također za period od mjesec dana, knjigovođa treba imati napravljen i obračun plaće radnika klijenta, a koji uključuje, između ostalog i predaju obrasca JOPPD poreznoj upravi. Svim radnicima klijenta treba biti dostavljena obračunska lista.
Kako izgleda radni dan u knjigovodstvenom uredu? Prvo se pokreće računovodstveni program, uglavnom se posao odvija u terminu od 7 ili 8 sati ujutro do 15 ili 16 sati. Klijenti dolaze fizički dostaviti knjigovodstvene dokumente ili popularno nazvano – papire na knjiženje. Ovisno o dogovoru, neki klijenti to rade elektronički. Zaprimljeni dokumenti trebaju biti razvrstani prema vrsti knjigovodstvene evidencije, a obično se sve vrti oko izvoda sa žiro računa, ulaznih računa i izlaznih računa.
Kada je riječ o glavnom alatu za unos i obradu podataka tu je računovodstveni program. Prvi program u kojem sam knjižila, program je u kojem radim većinu radnji i danas, a to je synesis. Vizualno ugodan, jako pregledan, nesavršen kao u biti i svaki program sa svojim bagovima koji lupaju po živcima, ali to ne znači da ga mi knjigovođe manje volimo. Možda je do navike, možda do nečeg drugog, ne znam.
Nema sumnje da se od knjigovođe traži neprestana točnost u obradi podataka i vjerodostojnost u bazi informacija. Pored toga, poznati psihološki pritisak onaj je od stalnih rokova koji se moraju ispoštivati. U suprotnom slijedi novčana kazna, kao i financijski trošak za klijenta, a radi netočnosti ili propusta knjigovođe.
Svoj cjenik napravila sam nakon višemjesečnog istraživanja i proučavanja cjenika iskusnijih kolega vlasnika knjigovodstvenih ureda. Unatoč nekim naporima iz struke, ipak se većinski odustalo od kreiranja zajedničkog cjenika, a koji bi poslužio i kao zaštita vrijednosti svake ugovorene stavke knjigovodstvenog posla. Podloga za izradu cjenika je svakako precizno definiranje svih stavaka knjigovodstvenog posla, neizostavljajući niti jednu stavku vrednovanjem da je manje vrijedna od bilo koje druge.
Za svakog klijenta organiziraj njegovu mapu. Na mapi upiši njegov naziv, OIB i poslovnu godinu. Unutar te mape prva stranica neka bude tablica s njegovim osnovnim karakteristikama i kontaktom. Kako budeš pratila njegovo poslovanje, zadržavati ćeš se na nekim aktivnostima koje ćeš morati dublje istražiti kroz literaturu ili neke samostalne bilješke i njih uredno i kronološki arhiviraj u tu mapu.